U Sarajevu je danas održana konferencija koju je Federalna Vlada
organizovala o boračkoj i socijalnoj zaštiti u Federaciji. Domaćin
skupa bio je premijer dr. Nedžad Branković. Cilj je bio dijalog o
trenutnom stanju i namjeravanim reformama u ovoj oblasti, a partneri u
toj komunikaciji bile su sve zainteresirane strane-vladini, nevladini i
međunarodni predstavnici. Osnovna poruka je da velika opterećenost
Federalnog budžeta davanjima za boračku i socijalnu zaštitu, te stalni
porast novih zahtjeva mogu dovesti do neželjenih finansijskih efekata i
spriječiti ulaganja u razvoj Federacije.

"Treba, dakle, vidjeti kud plovi ovaj brod“, slikovito se izrazio
dopremijer Federacije i ujedno ministar finansija Vjekoslav Bevanda na
pres-konferenciji održanoj u toku ovog skupa.Izrazio je nadu da će
"brod ipak doći do pravog smjera". Reformama treba ustanoviti stvaran
broj korisnika kojima ove prinadležnosti zaista treba dati i osujetiti
praksu ili nastojanja da ih dobiju i oni koji nemaju stvarnu osnovu za
to, ali im manjkava trenutna pravila omogućavaju ponekad i višestruko
korištene ili apliciranje, stav je vladinih dužnosnika.Na opasnost od
fiskalne neodrživosti i nemogućnosti davanja za razvoj u Federaciji
zbog velikog opterećenja budžeta ovim potrebama, upozorili su tokom
konferencije i predstavnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog
fonda.
 
Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija, ima značajno veća davanja
za boračku i socijalnu zaštitu od zemalja u regionu, što nije neobično
jer one nisu iskusile teški rat kao što je Bosna i Hercegovina, ali
uprkos tome, nema pokazatelja o značajnijem smanjenju siromaštva u
entitetu.To je signal da stvari nisu postavljene kako treba, a na
vlastima je da posegnu za promjenama ili ostave takvo stanje, upozoreno
je iz ovih međunarodnih finansijskih institucija. Federalni ministar za
pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Zahid Crnkić
istaknuo je namjeru Federalne vlade da realizira projekt ‘jedan
zakon-jedan fond’ kojim u oblasti boračke zaštite treba objediniti tri
postojeća zasebna zakona u ovom segmentu i oformiti zajednički, a
stabilan izvor za finansiranje prava iz objedinjenog zakona.
 
Na osnovu jednog od tri postojeća teksta, a on po svojoj
definiciji štiti prava branilaca i njihovih porodica, trenutno je
evidentirano 102.799 korisnika, i to 48.068 korisnika porodičnih
invalidnina, a 54.731 korisnik ličnih invalidnina. U odnosu na 2004.
godinu, broj korisnika povećan je za 13.583, naveo je ministar Crnkić.
U implementaciji Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova
njihovih porodica stalno traju problemi jer najveću stavku na osnovu
tog propisa-naknade za nezaposlene borce, ne sufinansiraju redovno
kantonalni zavodi za zapošljavanje, mada im je to obaveza, pa isplata
ovih naknada kasni već od marta, podsjetio je Crnkić.
 
Ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH Perica Jelečević
ističe da i on svakodnevno za 400 dana dosadašnjeg mandata potpisao
isplatu više od pola miliona maraka za građane iz Federalnog budžeta.
 
„Nisam siguran da je taj novac uvijek došao onima kojima pomoć
stvarno treba. Još manje sam siguran da smo pomogli građanima koji
pomoć od države s pravom očekuju“, izjavio je na konferenciji ministar.
Na osnovu aktuelnog Zakona, kojeg prema njegovom mišljenju treba
svakako reformisati, a propisuje socijalnu zaštitu, zaštitu civilnih
žrtava rata i porodica sa djecom, pravo na naknade je dosad ostvarilo
50.500 neratnih invalida i oko 9.800 civilnih žrtava rata. Prema
podacima Centara za socijalni rad, na ostvarenje prava čeka još oko
75.000 neratnih invalida i oko 3.000 novih korisnika -civilnih žrtava
rata. U budžetu Federacije BiH za 2008. godinu za neratne invalide
osigurano je 157,7 miliona KM , a prema zahtjevima, trebat će još 135,1
milion KM izjavio je Jelečević.
Kao jedan vid reforme, on je najavio precizno definisanje prava na
tuđu njegu i pomoć invalidima, te uvođenje imovinskog cenzusa izuzev za
najteže onesposobljene građane, za koje taj cenzus ne bi važio.
 
Učesnici konferencije rad su okončali donošenjem sljedećih Zaključnih razmatranja:
 

1. Ukupna davanja u boračkoj i socijalnoj zaštiti
   su značajna za budžet i nisu još uvijek najobjektivnije postavljena na
   način da dođu do onih građana kojima je ta pomoć najneophodnija
   (najteže onesposobljeni).

2. Velika finansijska opterećenja na ova
   davanja ­­­­smanjuju mogućnost za investicijska ulaganja, čime se
   usporava poticanje razvoja i zapošljavanja, a upravo je na tom planu
   izlaz iz ove situacije.

3. U narednom periodu aktivnosti je
   potrebno usmjeriti na iznalaženje onih rješenja koja će pomiriti, s
   jedne strane, potrebe za jačanje socijalne zaštite građana kojima je ta
   zaštita zaista potrebna, i, s druge strane, stvoriti veće mogućnosti za
   brži i bolji razvoj. Istovremeno je potrebno jačati institucije sistema
   s ciljem dosljedne provedbe propisa.

4. Predlažemo da se prilikom donošenja
   novih zakonskih i podzakonskih rješenja u oblasti boračke i socijalne
   oblasti vodi računa o mogućnosti finansiranja novih prava, naročito
   vodeći računa da se ne stvaraju obaveze koje nemaju finansijsko
   pokriće. U cilju iznalaženja boljih rješenja u ovoj oblasti, potrebno
   je uspostaviti bolju koordinaciju federalne vlade, kantonalnih vlada i
   općinskih organa vlasti.

5. Predlažemo vladama da aktivnosti
   usmjere na implementiranje Politike u oblasti invalidnosti, kao
   dokumenta koji afirmira princip politike jednakih prava osoba sa
   invaliditetom, a koju je 8. maja 2008. godine usvojilo Vijeće ministara
   Bosne i Hercegovine.

6. Sve današnje diskusije dostavit će se
   Vladi Federacije BiH, nadležnim federalnim ministarstvima i vladama
   kantona, da ih prilikom pripreme i izrade odgovarajućih rješenja uzmu u
   obzir.

7. Predlažemo da vlade (Federalna i
   kantonalne), u cilju boljeg razumijevanja potreba pojedinih grupacija
   građana, nastave sa ovakvim vidom komunikacije.

 Održana konferencija o boračkoj i socijalnoj zaštiti u Federaciji BiH