U Federaciji Bosne i Hercegovine se u prethodnom periodu u skladu sa  Zakonom o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 79/20), otpočelo sa procesom procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod poslodavaca. S obzirom da se radi o institutu koji nije bio predviđen prethodno važećim propisima iz oblasti zaštite na radu, utvrđeno je da su se u praksi pojavile određene nedoumice u vezi sa provođenjem procjene rizika kod poslodavaca, odnosno u vezi sa postupanjem inspekcijskih organa u pogledu obaveza poslodavaca kada je u pitanju provođenje procjene rizika. Imajući u vidu da je ovo ministarstvo, kao nadležni organ, u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 35/05), odgovorno za stanje u navedenoj oblasti, te da u smislu navedenog može davati preporuke iz oblasti zakonodavstva u oblasti za koju je odgovorno, to se ukazala potreba da se radi pravilne i jedinstvene primjene navedenog zakona, daju preporuke za postupanje inspekcijskim organima, kako ne bi došlo različitog postupanja prema poslodavcima koji su odgovorni za organizovanje poslova i provođenje mjera zaštite sigurnosti i zdravlja na radu.

S tim u vezi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike daje preporuke kako slijedi:

• Rok iz člana 87. Zakona o zaštiti na radu utvrđen je samo u odnosu na obavezu usklađivanja općih akata sa odredbama ovog zakona, te se navedeni rok ne primjenjuje kada je u pitanju provođenje postupka procjene rizika. S tim u vezi, poslodavci koji imaju opće akte donesene u skladu sa prethodno važećim Zakonom o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj: 22/90), će obavezu iz člana 87. navedenog zakona izvršiti na način da će isti uskladiti sa institutima iz Zakona o zaštiti na radu koji ne podrazumijevaju prethodno provođenje procjene rizika, dok su u obavezi da započnu sa pribavljanjem usluge procjene rizika i izrade akta o procjeni rizika od strane ovlaštenih organizacija, na osnovu kojeg će u skladu sa odredbom člana 23. Zakona o zaštiti na radu biti donesen interni akt o zaštiti na radu;
• Procjenu rizika kod poslodavaca isključivo obavlja ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste posla;
• U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Pravilima o procjeni rizika („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21), procjena rizika kod poslodavca se vrši za svako radno mjesto i mjesto rada u radnoj okolini. Navedeno podrazumijeva sistematizovana radna mjesta kod poslodavca, bez obzira što je na određenim radnim mjestima predviđen veći broj izvršilaca;
• Za provođenje procjene rizika kod poslodavaca nije propisan rok s obzirom da se radi o složenom postupku čije će trajanje kod svakog pojedinog poslodavca zavisiti od vrste djelatnosti, tehničko-tehnološkog procesa rada, broja radnih mjesta, mjesta rada na kojima se obavljaju poslovi za poslodavca, broja lokacija odvojenih radnih jedinica, od opasnosti i rizika po zdravlje radnika koji se pojavljuju kod svakog pojedinog poslodavca i sl. S tim u vezi, ovo ministarstvo je u prethodnom periodu od strane poslodavaca, kao i od strane ovlaštenih organizacija za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, informisano da inspekcijski organi prilikom vršenja nadzora poslodavcima izriču relativno kratke rokove (30 ili 60 dana) za izradu akta o procjeni rizika, a da se isti zbog složenosti postupka uslovljenog tehničko-tehnološkim procesom i brojem radnih mjesta, objektivno ne mogu izraditi u roku određenom od strane inspekcijskih organa. Imajući u vidu navedeno, sa aspekta primjene Zakona o zaštiti na radu, ističemo kako smatramo da je postupanje inspekcijskih organa u pogledu određivanja navedenih rokova potrebno prilagoditi objektivnim mogućnostima za izradu akta o procjeni rizika kod svakog određenog poslodavca;
• Sadržaj akta o procjeni rizika utvrđen je Pravilima o procjeni rizika, te su istim posebno razrađeni pojedini dijelovi navedenog akta koji se izrađuje u postupku procjene rizika. S tim u vezi, mišljenja smo da bi inspekcijski organi u svom postupanju nadzor trebali usmjeriti i u odnosu na sadžaj izrađenih akata u procjeni rizika, u smislu usklađenosti sa odredbama Pravila o procjeni rizika, te u smislu postojanja adekvatnog osnova za izradu internog akta o zaštiti na radu. Pored toga, u vezi sa sadržajem akta o procjeni rizika potrebno je posebnu pažnju obratiti na utvrđene mjere za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika, u smislu da li su iste konkretizovane u odnosu na utvrđene opasnosti i štetnosti na svakom radnom mjestu, da li su provodive, da li su zasnovane na propisima iz oblasti zaštite na radu, da li se realizacijom istih otklanja ili smanjuje utvrđeni rizik, te da li su za provođenje istih određeni adekvatni rokovi;
• Posebno napominjemo da je u pogledu sadržaja akta o procjeni rizika potrebno obratiti pažnju na utvrđivanje radnih mjesta sa povećanim rizikom u odnosu na nivoe rizika određene aktom o procjeni rizika. Ovo iz razloga što se u skladu sa Pravilima o procjeni rizika kao radna mjesta sa povećanim rizikom mogu utvrditi isključivo ona radna mjesta za koja je u postupku procjene rizika utvrđeno da postoji veliki ili vrlo veliki rizik, a ne i ona radna mjesta za koja je utvrđeno da postoji beznačajan, prihvatljiv ili srednji nivo rizika.

Imajući u vidu navedeno, smatramo da bi nadležni inspekcijski organi prilikom nadzora nad primjenom Zakona o zaštiti na radu trebali imati u vidu, odnosno primjenjivati naprijed navedene preporuke, a sve s ciljem jedinstvenog provođenja navedenog zakona, kako bi se isti na pravilan način primjenjivao kod poslodavaca, posebno u trenutnim okolnostima, odnosno u prelaznom periodu u kojem je otpočela reforma u oblasti zaštite na radu, te u skladu sa navedenim prilagoditi i postupanja koja se odnose na primjenu kaznenih odredbi.