Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sastao se s predstavnicima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH s kojima je razgovarao o inicijativi vezanoj za zabranu rada nedjeljom.

Kako je istaknuto tokom sastanka inicijativa za uvođenje neradne nedjelje, odnosno zabrane rada trgovačkim objektima, pokrenuta je nakon ankete provedene među radnicima trgovine i uslužnih djelatnosti kojima je, osim povećanja minimalne plaće koja je njihov prvi prioritet, uvođenje neradne nedjelje sljedeći prioritet na kojem insistriraju. Iz Sindikata tvrde i da, osim anketiranja radnika nisu provedene druge analize koje bi pokazale stvarni utjecaj i učinak uvođenja zabrane rada nedjeljom, te da izradu jedne takve analize pregovaraju sa Ekonomskim institutom UNSA.

„Cilj nam je svakako da imamo egzaktne podatke o efektima koji se mogu očekivati donošenjem zabrane rada nedjeljom i šta je to što možemo očekivati kao efekte na ekonomiju, društvo i općenito na poštivanje prava radnika“, kazala je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata.

Ministar Delić naglasio je da bi se ovo pitanje trebalo rješavati kroz Zakon o radu kojim se i definišu prava radnika, među kojima i pravo na slobodne dane, plaćeni prekovremeni rad i druga prava iz radno – pravnog odnosa. 

„Zakonom o unutrašnjoj trgovini može se zabraniti rad objektima nedjeljom, ali postavlja se pitanje, kako će se to doista reflektovati na poštivanje prava radnika koja se isključivo mogu treirati kroz Zakon o radu. Ova inicijativa za zabranu rada nedjeljom podrazumijeva čitav paket mjera i smatramo da je neophodno rješavati ih kroz Zakon o radu. Zabrana rada objektima ne znači nužno da će se prava radnika poštovati. Moramo voditi računa da radnici u svakom smislu budu zaštićeni i u planu nam je izmjena Zakona o radu”, kazao je ministar Delić. 

Kako bi se osigurao bolji status radnika neophodno je mijenjati Zakon o radu, a potom i raditi na jačanju sistema kontrole poštivanja prava radnika propisanih Zakonom.  

Naime, Zakonom o radu definisano je da se puno radno vrijeme može rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana, mada nije precizirano koji je to dan u sedmici. Također, Zakonom o radu propisano je i da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi.