Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba reformski je zakon koji nije mijenjan od njegovog donošenja, a donesen je uz intervenciju tadašnjeg visokog predstavnika za BiH. Prednacrt zakona donosi, između ostalog, nova rješenja u kontekstu perioda koji se uzimaju u obzir kod odobravanja prava na nakanadu za nezaposlene. Naime, ranijim propisom periodi koji su se uzimali u obzir za ostvarivanje prava na naknadu su bili dugi, tako npr. osoba koja je radila jednu godinu i osoba koja je radila pet godina su imale jednaka prava na naknadu, odnosno pravo je podrazumjevalo tri mjeseca naknade u iznosu od 40% prosječne neto plaće.

U Prednacrtu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, čiji je obrađivač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u dijelu koji se odnosi na visinu novčane naknade, ostalo se pri postojećem zakonskom rješenju, tačnije propisano je visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, ali su gore spomenuti periodi pravednije razdijeljeni, pa se predviđa spuštanje najniže granice za ostvarivanje naknade sa godinu na osam mjeseci, a umjesto dosadašnjeg perioda od 1 do 5 godina, spuštena je granica na period od 1 do 3 godine, od tri do pet i redom kako slijedi:

         dva mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela najmanje 8 mjeseci;

         tri mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od osam mjeseci do jedne godine;

         četiri mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od jedne godine do tri godine;

         pet mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od tri do pet godina;

         šest mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od pet do 10 godina;

         osam mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od 10 do 15 godina;

         10 mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od 15 do 20 godina;

         12 mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od 20 do 25 godina;

         15 mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika odnosno provela od 25 do 30 godina;

         18 mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela od 30 do 35 godina;

         24 mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika provela više od 35 godina.

Također, novina je i da pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe imaju osobe koje imaju više od 35 godina staža, odnosno one osobe kojima do ostvarenja prava na penziju nedostaju tri godine penzijskog i invalidskog osiguranja ili godina života.

Uvedena je novina u slučaju ostvarivanja prava na novčanu naknadu u skladu sa programom mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji u procesu stečaja, likvidacije, restruktuiranja i privatizacije ostaju bez posla.

Dakle, iako su određeni mediji pustili informaciju da se povečava naknada za nezaposlene shodno Prednacrtu ovog zakona, takva informacija nema utemeljenje u tekstu Prednacrta, niti smo mi takvu informaciju plasirali u javnost. Postojali su upiti da li je došlo do povećnja naknada za nezaposlene i možda je ta informacija dovela do zabune. Naime, shodno rastu prosječne plaće u FBiH raste i naknada za nezaposlene jer je naknada vezana za prosječnu plaću, što će reći da svakim povećanjem prosječnih plaća u FBiH srazmjerno raste i naknada za nezaposlene.

Reformska, suštinska izmjena u Prednacrtu ovog Zakona u odnosu na važeći Zakon o posredovanju u zapošljavanju jeste prijedlog izmještanja zdravstvenog osiguranja iz službi za zapošljavanje u zavode zdravstvenog osiguranja što će zahtjevati jedan ozbiljniji interresorni pristup, odnosno izmjene i dopune propisa iz oblasti zdravstva i finansija. Ukoliko ova izmjena naiđe na razumijevanje to bi otvorilo mogućnosti novog vođenja evidencija nezaposlenih i razvrstavanje na evidencije aktivnih i pasivnih tražilaca posla što bi umnogome unaprijedilo samo posredovanje Zavoda i službi za zapošljavanje, odnosno povezivanje poslodavaca sa potencijlanim radnicima putem naših službi za zapošljvanje, a i bolji pregled stvarne slike nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine. To bi svakako, uz Strategiju zapošljavanja u FBiH omogućilo i bolje i svrsishodnije tragetiranje i kreiranje usmjerenih politika i mjera zapošljavanja.