MINISTRE DELIĆU, GOTOVO SVAKODNEVNO RAZGOVARATE SA PREDSTAVNICIMA UDRUŽENJA PENZIONERA O PROBLEMIMA SA KOJIMA SE SUSREĆE NAJSTARIJA POPULACIJA. PENZIONERI ZBOG TEŠKOG MATERIJALNOG POLOŽAJA U KOJEM SE NALAZE TRAŽE ISPLATU JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI, TE POVEĆANJE PENZIJA PUTEM IZMJENA ZAKONA O PIO-U. HOĆE LI NJIHOVI ZAHTJEVI BITI ISPUNJENI?

– Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je uvijek na strani penzionera i podržavamo njihove zahtjeve jer smo svjesni teškog položaja u kojem žive. Trenutno stanje, gdje praktično sve poskupljuje, čini život težim i onima koji rade i dobro zarađuju, a kamoli penzionerima na minimalnoj penziji. Što se tiče zahtjeva penzionera za jednokratnu pomoć i izmjene Zakona o PIO-u, ističemo da su to zahtjevi koji prevazilaze nadležnosti Ministarstva, odnosno to su pitanja koja se rješavaju na nivou Vlade FBiH. S tim u vezi, već sljedeće sedmice imamo sastanak sa kolegijem Vlade, savezima penzionera i Zavodom PIO, pa ćemo vidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Ono što želimo istaknuti jeste da je jedan od zahtjeva penzionera bio i osnivanje Vijeća penzionera FBiH, što smo prihvatili i uputili prijedlog za njegovo osnivanje Vladi i na odlučivanje. Vlada je na prošloj sjednici prihvatila prijedlog ministarstva i u naredna tri mjeseca ministarstvo će u saradnji sa savezima penzionera pripremiti materijal za osnivanje ovog vijeća i dostaviti ga Vladi na razmatranje.

POZNATO JE DA JE ELEKTROPRIVREDA BIH ZATRAŽILA POVEĆANJE CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE. ZA PENZIONERE BI, KAŽU NAM, OVO BIO DODATNI UDAR NA NJIHOVE DŽEPOVE. AKO DOĐE DO POVEĆANJA CIJENE STRUJE, NEMINOVNO JE POSKUPLJENJE I OSTALIH ROBA. POSTOJI LI NAČIN ILI MODALITETI DA SE OVA KATEGORIJA STANOVNIŠTVA ZAŠTITI U NAJAVLJENOM TALASU POSKUPLJENJA?

– Također, ovdje je riječ o složenom pitanju koje zadire u više resora. Naše opredjeljenje je svakako da se zalažemo za interese penzionera kao jedne od ugroženijih kategorija u društvu. Međutim, suštinski riječ je o nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije u čijem resoru su pitanja vezana za cijenu električne energije, odnosno eventualno subvencioniranje nekih kategorija. U tom smislu podsjećamo da je u prethodnim godinama upravo na prijedlog navedenog ministarstva Vlada donosila Odluku o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije domaćinstvima i stimulaciji energetske efikasnosti, koja je između ostalog predviđala subvencioniranje potrošnje električne energije za penzionere. Svakako da je provedba odluke imala određeni efekat na penzionersku populaciju, međutim, stalnim praćenjem efekata uočene su određene manjkavosti koje su dovele do toga da su iznosi subvencija relativno mali ili su potpuno izostali radi strogih ograničenja propisanih predmetnom odlukom. U tom dijelu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će u narednom periodu zajedno sa Ministarstvom enerije, rudarstva i industrije razmotriti mogućnosti značajnije subvencije za ovu populaciju.

NAJAVILI STE DA ĆE MINISTARSTVO RADITI NA JAČANJU KAPACITETA CENTARA ZA SOCIJALNI RAD I DA ĆE ZA TO BITI USMJERENO DVA MILIONA KM. KOJI SU TO NAJVEĆI PROBLEMI I IZAZOVI SA KOJIM SE SUSREĆU SLUŽBE I CENTRI U FBIH?

– Tačno je da je Ministarstvo rada i socijalne politike u budžetu za 2024. godinu izdvojilo tri miliona KM za jačanje kapaciteta centara za socijalni rad. Od ovog iznosa, dva miliona je namijenjeno za kapitalne, infrastrukturne projekte i stalna materijalna i tehnička sredstva koja su neophodna za rad centara. Ovu vrstu podrške centrima smatramo neophodnom zbog stanja u kojima se nalaze objekti centara za socijalni rad. Većina njih su u lošim prostorima koji ne zadovoljavaju minimum standarda. Neuslovni su, kako za uposlenike centara, tako i za korisnike koji svakodnevno tu dolaze. Milion maraka će biti usmjeren na podršku u izradi rješenja koja se rade po osnovu federalnih propisa, a odnose se na četiri zakona koji regulišu federalni dječji dodatak, naknade roditelja-njegovatelja, te naknade neratnih invalida i civilnih žrtava rata. Ovaj transfer je podijeljen na dva segmenta, od čega je 700.000 KM predviđeno za zapošljavanje dodatnih radnika na ugovor o djelu, određeno vrijeme ili neki drugi vid radnog odnosa, koji će raditi na vođenju upravnih postupaka u centrima i službama za socijalni rad. Preostalih 300.000 KM predviđeno je za nabavku potrošnih materijalnih sredstava. Na primjer, u nedavnom slučaju u Zavidovićima 5.000 rješenja za dječji dodatak čekalo je na obradu jer centar nije imao sredstava da kupi toner za štampač. Najveći problemi i izazovi s kojima se centri susreću uključuju, uz lošu infrastrukturu i nedostatak materijalnih sredstava gdje centri često nemaju osnovne potrošne materijale potrebne za rad, što može značajno usporiti pružanje usluga korisnicima. Potom, manjak pravnika koji bi mogli raditi na obradi administrativnih rješenja, dok bi stručni radnici, koji uglavnom rade posao pravnika, radili na pružanju usluga korisnicima. Ovo posebno otežava prevenciju i rješavanje devijantnih ponašanja u zajednicama.

Zbog svega navedenog, centri za socijalni rad u kontinuitetu rade u otežanim uslovima, što dodatno usporava procese i smanjuje efikasnost pružanja usluga, te centre dodatno onemogućava da rade svoj primarni posao, a to je prevencija negativnih oblika ponašanja u društvu.

Povećanje svih oblika nasilja, uključujući porodično, rodno zasnovano nasilje, nasilje među vršnjacima, pa čak i nasilje prema starijoj populaciji, stvara dodatni pritisak na centre za socijalni rad koji su već opterećeni administracijom, odnosno uvođenjem u prava korisnika nekog od federalnih, kantonalnih ili prava proizašlih iz propisa lokalnih samouprava. Sva naša nastojanja koja smo usmjerili prema centrima idu u smjeru ovog rasterećenja centara od administracije i jačanja kapaciteta za prevenciju jer zbog sveukupne situacije u društvu neophodna je veća usmjerenost na prevenciju devijantnih ponašanja, jačanje porodica i lokalnih zajednica, a što zahtijeva dodatne resurse i sistemsku podršku. Također, jedna od bitnih stvari je i osigurati stručnim radnicima u centrima status službene osobe na čemu već izvjesno vrijeme radimo i nastojimo da inicijative usmjerene u tom pravcu dožive svoju realizaciju, odnosno da se urade neophodne izmjene u Krivičnom zakonu koje će prepoznati socijalne radnike kao službene osobe što će doprinijeti poboljšanju njihovog statusa u društvu i sam tim uz povećan osjećaj priznatosti i sigurnosti motivirati ih da sa samopouzdanjem i sigurnošću idu u susret društvenim problemima i rješavaju ih. Sve navedeno ukazuje na potrebu za kontinuiranim ulaganjima i podrškom kako bi centri za socijalni rad mogli efikasno ispunjavati svoje zadatke i pružati potrebne usluge korisnicima. Na kraju, želim istaknuti da sistemsko rješenje u oblasti brige o porodici vidimo u osnivanju Porodičnog fonda za koji već imamo nacrt studije opravdanosti osnivanja, a koji će doprinijeti jačanju politika usmjerenih na djecu i porodice s djecom.

PRIJE NEKOLIKO DANA PREDSTAVLJENA JE APLIKACIJA E-PORODILJA ZA JEDNOKRATNU PODRŠKU OD 1.000 KM PORODILJAMA ZA NOVOROĐENU DJECU U OVOJ GODINI. NA OVAJ NAČIN SU PRVI PUT IZ BUDŽETA OSIGURANA SREDSTVA. UZIMAJUĆI U OBZIR I NISKU STOPU NATALITETA, POSTOJI LI DUGOROČNIJI PLAN PODRŠKE PORODICAMA?

– Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kao nosilac izrade Vladine Strategije demografskog razvoja i oporavka, je u završnoj fazi pripreme ove strategije koja će biti prvi strateški dokument ovog tipa u FBiH. Ova strategija detektuje trenutno stanje i predlaže pravce i mjere koje društvo treba slijediti kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi. S obzirom na nizak natalitet i da smo u takvoj demografskoj tranziciji, naš cilj nije povećanje nataliteta ili drastično poboljšanje situacije, već zaustavljanje negativnih trendova. Trenutno smo u fazi u kojoj je prioritet zaustavljanje pada, a sve mjere koje strategija predlaže neće dovesti do velikog demografskog rasta, već će naš uspjeh biti zaustavljanje negativnih trendova, odnosno oporavak kako to i sam naziv strategije kaže. Nakon što strategija bude predstavljena donosiocima odluka, predložićemo mjere koje bi bilo dobro podržati i za koje bi bilo neophodno izdvojiti sredstva u narednom periodu. Prioritetni cilj jeste osnaživanje porodica i jačanje ljudskih kapaciteta jer samo u tom smjeru možemo govoriti o poboljšanju demografskog stanja u FBiH, a samim tim i u Bosni i Hercegovini. Naša podrška porodiljama, od 16 miliona KM u budžetu za 2024. odnosno po 1.000 KM za svaku novorođenu dijete, pokazatelj je da smo svjesni demografske situacije i opredijeljeni da radimo na njenom poboljšanju. Kako će sve ići, neće zavisiti samo od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ili Vlade FBiH već i od svih odgovornih aktera u društvu, uključujući poslodavce, radnike, političare i naše građane. Svi moramo raditi zajedno i boriti se za našu domovinu, jer druge nemamo.

PREDSTAVNIČKI DOM FEDERALNOG PARLAMENTA JE NA PRETHODNOJ SJEDNICI USVOJIO STRATEGIJU ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV NASILJA U PORODICI 2024-2027. GODINA. TOKOM DISKUSIJE POJEDINI POSLANICI SU GOVORILI O TOME KAKO SE MORA VODITI RAČUNA O EKONOMSKOM OSNAŽIVANJU ŽENA KOJE SU ŽRTVE NASILJA U PORODICI KAKO BI IZAŠLE IZ ZAČARANOG KRUGA U KOJEM SE VEĆINA NJIH NALAZI. ŠTA BISTE U TOM SMISLU VI PREDLOŽILI?

– Što se tiče ekonomskog osnaživanja žena, čvrsto stojimo na stanovištu da je ono neophodno. Samo finansijski osigurana i samostalna žena može reći “stop” nasilniku i izboriti se za sebe i svoju djecu, ukoliko ih ima, u porodici u kojoj je došlo do nasilja. Informacije koje dobijamo od organizacija koje rade sa ženama žrtvama nasilja potvrđuju da žene koje su finansijski zavisne često trpe nasilje jer ne mogu obezbijediti egzistenciju ni sebi ni svojoj djeci. Često ostaju u nasilnoj zajednici ili se, ako odu, na kraju vraćaju, što može biti još gore po njih i djecu. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izrazilo je svoju opredijeljenost za podršku i jačanje žena te njihovo uključivanje na tržište rada kroz nekoliko inicijativa. U saradnji sa ženskim nevladinim organizacijama i međunarodnim organizacijama kao što je UN Women, aktivno radimo na razvijanju programa koji će omogućiti zapošljavanje žena, uključujući i žrtve nasilja. Svakako, posebno ističemo naše pristupanje Globalnoj alijansi brige pri UN-u, gdje smo članica zajedno sa 17 drugih zemalja svijeta, kao i pristupanje UNwomen Gender Equality koaliciji za ekonomiju prava i pravde, putem kojih također razvijamo programe usmjerene na ekonomsko osnaživanje žena. Aktivno radimo na razvoju programa iz oblasti Ekonomije brige, a prvi značajan korak u tom smjeru je razvijanje modela Gerontodomaćica na kojem radimo s našim partnerima iz nevladinog sektora. Na ovaj način nastojimo prepoznati i vrednovati neplaćeni rad brige koji opet uglavnom rade žene što će sigurno doprinijeti boljoj poziciji žena kad je u pitanju ekonomska i finansijska samostalnost. Jedan od programa podrške ženama je i Drugi projekat podrške zapošljavanju u BiH, koji radimo u saradnji sa Svjetskom bankom. Ovaj projekat se fokusira na teško zapošljive kategorije, među kojima su i neaktivne žene. Pored ovih programa, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u ovogodišnjem budžetu obezbijedilo milion KM za podršku rada sigurnim kućama. Ova sredstva omogućavaju organizacijama koje vode sigurne kuće da zadrže ili zaposle dodatne stručnjake koji mogu raditi na programima ekonomskog osnaživanja žena. Ove organizacije imaju dugogodišnje iskustvo i povjerenje žena, dok država trenutno nema mehanizme koji bi sve to mogli preuzeti i provoditi samostalno. Naše opredjeljenje je da jačamo saradnju sa civilnim nevladinim sektorom i podržavamo usluge i programe koje država nije u mogućnosti provoditi. Briga o ženama i njihovo ekonomsko osnaživanje jedan je od programa koje realizujemo u saradnji sa ženskim nevladinim organizacijama, jer vjerujemo da je to najbolji način da se ženama pruži potrebna podrška i omogući im se izlazak iz nasilnih situacija.

(Izvor: oslobodjenje.ba)