Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, na čijem čelu je Adnan Delić (NiP), uhvatilo se u koštac s nedostacima i neophodnim izmjenama Zakona o radu FBiH. Opsežnije izmjene su u pripremi, a to znači da će, ukoliko one budu usvojene, biti izmijenjeno gotovo 50 posto Zakona.

Tržište rada

Ministar Delić je za „Dnevni avaz“ rekao kako, iako je postojeći Zakon već godinama u primjeni, svijet i tržište su se promijenili, posebno u vrijeme pandemije koronavirusa i nakon nje.

– To je više nego dovoljno da se ide u izmjene Zakona. Normativno gledano, izrada novog zakona o radu je planirana kako bi se unaprijedila oblast rada i radnih odnosa u FBiH. Poseban naglasak će biti na jačanju prava radnika, te liberalizaciji tržišta rada. Trenutni Zakon o radu obuhvata široku oblast, uključujući ugovore o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora, prava i obaveze iz radnog odnosa, kolektivne ugovore i rješavanje kolektivnih sporova. Zakon ima i određene nedostatke upravo zbog te širine i samim tim nedovoljno precizno definisanih odredbi, što često vodi u smjeru iskorištavanja radnika, uglavnom u privatnom sektoru, te je neophodno preciznije definisati i same postojeće odredbe u važećem Zakonu – kazao je Delić.

Fokusirat će se, kako je rekao, i na interese žena, posebno u kontekstu usklađivanja radnog vremena s planiranjem porodice, što predstavlja jedan vid natalitetnih mjera.

Naglasio je da je neophodno raditi na poreskim olakšicama kako bi se rasteretili poslodavci, što bi im omogućilo da više poštuju prava radnika i posluju pozitivno. Također, istakao je da je siva ekonomija veliki problem, koji pokušavaju dovesti na minimum.

Naša realnost

– Ako bismo navodili dobar primjer praćenja stanja na tržištu rada, onda bismo mogli pratiti Hrvatsku u našoj regiji, koja mijenja zakon čim se pojavi promjena na tržištu rada. Mi, nažalost, uglavnom kasnimo i stvari rješavamo retroaktivno – rekao je ministar Delić.

Naglasio je kako freelanceri i radnici na digitalnim platformama zahtijevaju poseban pristup te da planiraju propisati drugačiji način i sadržaj ugovora o radu za njih, uključujući ugovore na izdvojenom mjestu rada, organizaciju rada, evidenciju radnog vremena i naknadu troškova.

– Freelanceri su naša realnost već deceniju i duže i smatramo da je krajnje vrijeme da se njihov status zakonom uredi. Potrebno je propisati status ovih radnika, njihova prava i obaveze, uključujući rad na daljinu, što zahtijeva drugačiji pristup ugovorima o radu, evidenciji radnog vremena i zaštiti privatnog i poslovnog života. Freelanceri, uključujući influencere, koji su sada rasprostranjeni, posebno u oblasti marketinga i digitalnih komunikacija, često rade na privremenim poslovima ili projektima, a s obzirom na to da njihovo angažovanje nema formalni radni odnos, porezne obaveze padaju direktno na njih. Potrebno je uskladiti ovaj vid angažmana s legislativom u oblasti poreza i doprinosa, definišući ih kao samozaposlene osobe i na taj način riješiti njihov status u formalnom smislu – zaključio je Delić.

Sistem omogućava rad nacrno

– Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih nastojimo razdvojiti aktivne od pasivnih tražilaca zaposlenja, odnosno postići da evidencije nezaposlenih prikazuju realno stanje, što će, također, pomoći u smanjenju sivog tržišta rada, jer mnogi evidentirani na službama, ustvari, rade nacrno, odnosno bez regulisanog radnog statusa zato što sistem to trenutno omogućava. Donošenjem novog zakona vjerujemo da ćemo tu praksu smanjivati i iskorjenjivati u konačnici – kazao je Delić.

Zloupotreba bolovanja

Delić je poručio kako će se novim zakonom o radu nastojati regulisati zloupotreba bolovanja, koja predstavlja tešku povredu obaveza iz radnog odnosa.

– Iako je teret dokazivanja zloupotrebe na poslodavcu, potrebno je propisati mjere kako bi se ove situacije rješavale efikasno, bez sudskih sporova. Kako će to ići, vidjet ćemo kad radna grupa spremi tekst zakona – kazao je.

Istakao je da kada se izmijeni Zakon, morat će se raditi na jačanju nadzora nad njegovim provođenjem.

(Izvor: avaz.ba)