Implementacija Zakona o zaštiti civilnih žrtva rata u Federaciji BiH bila je tema današnjeg okruglog stola u Sarajevu, a osim značaja tog zakona primarne teme diskusije odnosile su se  na potencijalne izazove koji se između ostalog tiču ostvarivanja prava na banjsku rehabilitaciju i socijalnih mjera za civilne žrtve rata.

Pomoćnik federalnog ministra u Sektoru za zaštitu osoba sa invaliditetom i zaštitu civilnih žrtava rata Dobrica Jonjić kazao je na konferenciji za medije da je potrebno da svi, koji su trenutno unutar prava, dobiju rješenja po novom zakonu.

– Mi, sa federalno razine kreirat ćemo svojevrsna rješenja radi unificiranja tog procesa i tako se potruditi da olakšamo posao kantonalnim i općinskim službama. Radi se o potrebi donošenja oko 9.500 rješenja za ostvarena prava na razini Federacije – kazao je Jonjić.

Prema njegovim riječima, to su osnovna prava koja pripadaju civilnim žrtvama i isplaćuje ih Federacija u omjeru od 70 posto, a kantoni 30 posto. Sva druga prava koja taj zakon predviđa (iz oblasti zdravstva, školstva…) predviđena su tim zakonom, a provodit će ih kantonalna ministarstva i drugi kantonalni organi.

Jonjić podsjeća da taj zakon ima i nekoliko značajnih novine, u odnosu na postojeći. Prvenstveno je spomenuo djecu rođenu iz ratnog seksualnog zlostavljanja/silovanja, kao novu kategoriju.

Ispravljeno je i nekoliko nepravdi poput imovinskog cenzusa, koji se primjenjivao za kategorije ljudi koji su u ratu ostali bez djeteta a boljeg su imovnog stanja. Zbog tog imovnog stanja dosad su primali pola datog iznosa.

– Polazeći od toga da je bol roditelja za izgubljenim djetetom jednaka, donijeli smo novo zakonsko rješenje po kojem nema imovinskog cenzusa za te obitelji – kazao je.

Jedna od novina tog zakona je i da osobe s invaliditetom civilne žrtve rata imaju rok od šest mjeseci od početka primjene (do 30.06.) da se prijave radi ostvarenja prava. Taj vremenski rok odnosi se samo na osobe koje su, uslijed ratnih dejstava, zadobile invaliditet određenog stupnja (od 60 procenata i više). Za sve druge kategorije, u okviru tog zakona, nema roka za prijavu radi ostvarenja prava. Naglašeno je da treba nastaviti zalaganje za ostvarenje svih drugih prava, o kojima je danas bilo riječi, kroz druge resore kao i svi ostali građani ove države.

Spomenutim zakonom, za djecu rođenu iz ratnog seksualnog zlostavljanja/silovanja posebno su predvidjeli pravo na besplatno školovanja do 35. godine, ako oni za to budu zainteresirani. Ostale kategorije imaju na to pravo do 27. godine.

Važnost donošenja, ali procesa implementacije Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH istaknula je i Ajna Mahmić pravna koordinatorica Ureda Trail international BiH, organizacije koja se godinama zalaže za ostvarenje prava posebno žena preživjelih ratno seksualno nasilje.

Ističe da je potrebno nastaviti komunikaciju, primarno sa općinskim organima i centrima za socijalni rad, koji će se u konačnici baviti najdirektnije implementacijom tog zakona.

– Izazova jeste mnogo, ali civilne žrtve rata čekale su dugo na taj zakon. Važno je iskoristiti trenutak, učiniti što je u našoj moći a mnogo toga jeste – kazala je.

Predsjednica Udruženja žrtava rata ‘Foča 92-95’ Midheta Kaloper ističe da je za civilne žrtve rata taj zakon bitan, a jako je bitna i implementacija.

– Važno je da smo danas razgovarali o implementaciji zakona, kakve su upute federalnog Ministarstva rada i socijalne politike kantonalnim ministarstvima. Predugo smo čekali, ne tražimo mnogo. Neka od prava već su bila regulisana, još postojećim zakonom, ali se u praksi nisu primjenjivala – naglasila je. Među stavkama značajnim za kategorije ljudi obuhvaćenih tim zakonom naglasila je i pravo na besplatnu pravnu pomoć, kao i psihološku pomoć.

Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH usvojio je Dom naroda Federalnog parlamenta u julu ove godine, a  primjenjivat će se od 01.01.2024. godine. Kreiran je u suradnji sa preživjelim civilnim žrtvama rata koji su kao sudionici današnjeg skupa apelirali da se ubrza implementacija tog zakona jer, kako su kazali, žele da ostvare svoja prava kao i svi drugi građani.

(Fena)