Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić primio je danas predstavnike Federalnog saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara kako bi razgovarali o pitanjima dječijeg dodatka za djecu ratnih vojnih invalida u Federaciji BiH. Njihov glavni zahtjev odnosi se na isključivanje naknada po osnovi ratnog invaliditeta iz porodičnog cenzusa za ostvarivanje prava na dječiji dodatak.

Ministar Delić kazao je da razumije njihove zahtjeve, ali da su se prilikom izmjena Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom iz cenzusa isključile naknade po osnovu invaliditeta koje proizilaze iz propisa iz oblasti socijalne zaštite. Dodao je da nema prepreka za buduće razgovore s Federalnim ministarstvom za boračka pitanja kako bi se razmotrila mogućnost isključenja ovih naknada iz cenzusa. Ministar je već ranije najavljivao i da Ministarstvo u saradnji s UNICEF-om BiH radi na pronalaženju modela dječijeg dodataka koji ne bi isključivao ni jedno dijete iz ovog prava, što je nastojanje da se svoj djeci omogući određeni iznos dječijeg dodatka.

Također, tokom sastanka, raspravljalo se i o ministrovoj izjavi s konferencije za novinare nakon sastanka s predstavnicima penzionera ranije ove sedmice.

Predstavnici Saveza kazali su da su pojedini ratni vojni invalidi izjavu ministra u kojoj je govorio o nezarađenim penzijama doživjeli kao da je ministar insinuirao da oni primaju nezarađene penzije.

Ministar Delić demantovao je takvu interpretaciju, naglašavajući da prava ratnih vojnih invalida nisu u nadležnosti ovog ministarstva, već Ministarstva za boračka pitanja, te da su njihove penzije regulisane zakonima iz tog resora.

Ministar je pojasnio da se njegova izjava odnosila na veliki broj korisnika minimalnih penzija koji su penzionisani bez punog radnog staža, referirajući se na čestu izjavu da su sve penzije zarađeno pravo.

Naime, korisnici najnižih penzija su uglavnom kategorije korisnika koje su donošenjem Zakona o PiO iz 2018. godine, te propisima nekoliko drugih zakona kojima se regulisalo i reguliše uvođenje u penzijsko pravo po osnovu povoljnijih uslova penzionisanja ustvari postali korisnici penzija, bez stečenih uvjeta za redovno penzionisanje.

Takvih je korisnika penzije oko 250.000 i među njima su radnici koji su zbog povrede na radu penzionisani prije vremena, ljudi penzionisani zbog bolesti, invaliditeta, te niz drugih kategorija.

U pravilu ove kategorije penzija, kada bi se penzije obračunavale po osnovu zarađenog prava bile bi u rasponu od 100 do 300 KM, ali su zbog poštivanja prava na nediskriminaciju i principa međugeneracijske solidarnosti, a shodno novom Zakonu o PiO iz 2018. godine, te penzije izjednačene na iznos minimalne penzije, koja je po ovom propisu sada jednaka svima koji su stekli radni staž do 15 godina.

Dakle, bez obzira je li riječ o jednom danu, jednom mjesecu ili jednoj, pet ili petnaest godina radnog staža, po Zakonu svi ulaze u kategoriju korisnika minimalne, odnosno najniže penzije, bez obzira na neispunjenost uslova punog rasnog staža ili starosne granice za penzionisanje.

Ovo je jedna od tema koju su prestavnici penzionera ranije isticali kao kamen spoticanja među svojim članstvom koje smatra da ovaj vid ravananja penzija nije pravedan i nije poticajan za sve buduće korisnike penzija, saopćeno je danas iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.