Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH za sedmogodišnje strateško razdoblje, a ostalo je sada da se ciljevi iz Strategije prepoznaju u budžetima i krene s realizacijom zacrtanih ciljeva.

Strategija zapošljavanja sastoji se iz tri dijela, a u prvom dijelu analizirana je situacija na tržištu rada u Federaciji BiH, u drugom dijelu  utvrđene su politike usmjerene na saniranje izazova u sferi zapošljavanja, dok su u posljednjem dijelu predstavljeni operativni aspekti koji se tiču implementacije politike zapošljavanja.

Strategija zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2023 – 2030) kroz četiri strateška cilja nastoji doprinijeti povećanju lične zapošljivosti, razvijanju i unaprjeđenju usklađenosti vještina sa zahtjevima tržišta rada, promociji kapaciteta preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta, osiguranju  uključivanja na tržište rada teško zapošljivih kategorija kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada, te osnaživanju upravljanja tržištem rada i povećanju kapaciteta za provođenje politika.

„U kontekstu Federacije Bosne i Hercegovine Strategija zapošljavanja ima dodatnu važnost zbog njene specifičnosti i dinamike, obzirom da FBiH obuhvata deset kantona s različitim socioekonomskim karakteristikama. S tim u vezi, fokusiranje na strategije zapošljavanja koje smanjuju regionalne razlike i pružaju jednake prilike za razvoj važno je za uravnoteženi ekonomski rast. Osim toga, promovisanje obrazovanja i vještina koje su relevantne za potrebe tržišta rada u FBiH ključno je za jačanje konkurentske sposobnosti radne snage, a fokusiranje na programe i politike koji ciljaju smanjenje nezaposlenosti mladih ljudi u FBiH, uključujući obuke, mentorstvo i podršku samozapošljavanju neizostavno su važni za zadržavanje mladih stručnjaka u BiH“, izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

S tim u vezi, kazao je ministar svom izlaganju predstavnicima Doma naroda, Strategija prepoznaje Garanciju za mlade kao potpuno novi model zapošljavanja mladih koji izlaze iz sistema obrazovanja i onih koji su ostali bez zaposlenja.

„Garancija za mlade garantuje pronalazak posla u roku od četiri mjeseca od prijave na evidenciju nezaposlenih i kao takva je mehanizam kojim ćemo, nadam se, zaustaviti odlazak mladih iz ove zemlje. Mladi koji uđu u proces Garancije za mlade imaju jednu od četiri mogućnosti i to: zapošljavanje, kontinuirano osposobljavanje, praksu ili pripravnički staž, a njen cilj je i skraćivanje čekanja prvog zaposlenja na maksimalno četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka trenutnog zaposlenja“, istakao je ministar Delić.

Pilotiranje Garancije za mlade, kako je dalje kazao, već je počelo, a za pilot općine izabrane su općine Visoko i Čitluk u kojima će se putem kantonalnih službi za zapošljavanje raditi na pilotiranju ovog modela zapošljvanja, nakon čega bi se isto trebalo primijeniti na prostoru cijele Fedearcije, ali i države BiH.

Naglasio je i da je cilj Garancije za mlade smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih.

„Njenim provođenjem, države članice i kandidatkinje za članstvo u EU obavezuju se da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja“, dodao je ministar.

Kazao je i da Strategija zapošljavanja prepoznaje i ekonomiju brige koja je model kojim se na tržištu rada nastoji prepoznati neplaćene usluge koje uglavnom obavljaju žene koje prema dostupnim istraživanjima uzimaju veći udjel u procentu nezaposlenih, i to u kategoriji teže zapošljivih osoba.

„Želim naglasiti i to, posebno danas kad smo ozvaničili početak kampanje 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, da ova Strategija prepoznaje model ekonomije brige, odnosno prepoznavanja svih neplaćenih poslova koje žene svakodnevno obavljaju u svojim domaćinstvima. Mi se u porodici ponašamo i podrazumijevamo da žena mora posvetiti pažnju kućnim poslovima i brizi o djeci i starijima kao da nema profesionalne obaveze, kao da ne radi, a istovremeno od žene na radnom mjestu očekujemo da radi kao da nema porodicu. Kroz model ekonomije brige mi se nadamo da ćemo to promijeniti i da će se neplaćeni poslovi moći vrednovati i učiniti vidljivijima“, naglasio je ministar Delić.

Osim navedenog, važno je istaknuti da Strategija prepoznaje i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih kojim će se nastojati napraviti reforma zavoda i službi za zapošljavanje i razdvajanje evidencija aktivnih od pasivnih tražilaca posla. Sve zajedno trebalo bi u narednih sedam godina doprinijeti poboljšanju situacije na tržištu rada u Federaciji, a samim tim i u Bosni i Hercegovini.

Strategija zapošljavanja u FBIH je bogata sadržajima i sveobuhvatno povezuje sve aktivnosti iz oblasti zapošljavanja pokrenute u Ministarstvu za mandatni period do 2026. godine, kao i ukupno strateško razdoblje.