Na prijedlog Ministarstva rada i socijalne politike Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici utvrdila je Nacrt zakona o psihološkoj djelatnosti u Federaciji BiH.

Osim društvene potrebe da se ova oblast, vrlo bitna za mentalno zdravlje stanovništva,  napokon zakonski reguliše, Ministarstvo se u izradi Prednacrta zakona vodilo i Zaključkom  Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, od 02. decembra 2020. godine, kojim je Vlada Federacije zadužena da zakon pripremi i uputi ga u parlamentarnu proceduru.

Ministarstvo je tako sačinilo radnu verziju zakona, provelo proces javnih konsultacija, te pribavilo mišljenja nadležnih federalnih i kantonalnih institucija.

Cilj zakona je da se na sistematičan način uredi psihološka djelatnost u Federaciji BiH.

Ovim zakonom se utvrđuje pravo na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika psiholoških usluga, način obavljanja psihološke djelatnosti, organiziranje komore psihologa, te nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa  za Federaciju Bosne i Hercegovine.

“Brojni su razlozi za regulisanje psihološke djelatnosti u FBiH. Najprije, tu je potreba da se osigura kvaliteta psiholoških usluga, zatim da se zaštiti javna politika socijalne zaštite, da se zaštite djeca, javno zdravlje i sigurnost korisnika usluga, odnosno osiguranje dostupnih, blagovremenih, sigurnih i kvalitetnih usluga psihologa svim kategorijama građana koji takve usluge trebaju.

Rad psihologa i psihologija kao nauka imaju direktan uticaj na mentalno zdravlje i kvalitet života ljudi, porodice i šire društvene zajednice, pogotovo u složenijim postratnim okolnostima i vremenima kroz koje prolazi Bosna i Hercegovina kao društvo.

Psihološka procjena, odnosno dijagnostika, je temelj psihološke djelatnosti na kojemu počiva utvrđivanje psihičkih, intelektualnih, kognitivnih, emocionalnih, psihomotoričkih, psihosocijalnih i drugih potencijala pojedinaca i grupa u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja, te planiranja i provedbe psiholoških tretmana.

Obzirom da ova djelatnost trenutno u Federaciji nije zakonski regulisana to se u praksi događa da dijagnostiku rade nestručne osobe što  može dovesti u opasnost osobe kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman – potencijalno suicidalne i psihotične osobe, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s profesionalnim oboljenjima i slično.

To je, između ostalog, još jedan od bitnih razloga zašto je Ministarstvo pripremilo Prednacrt zakona o psihološkoj djelatnosti kojim će se ova oblast precizno zakonski urediti.”, rekao je povodom usvajanja Zakona zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.