Federalno ministarstvo rada i socijalne politike sukladno
zaključcima oba Doma Parlamenta FBiH je organiziralo javnu raspravu o Nacrtu
zakona o radu koja je trajala 60 dana na području svih županija Federacije BiH,
a završna rasprava je bila održana 23. travnja 2012. godine na kojoj su
sudjelovali predsjednici sindikata, udruženja poslodavaca, gospodarskih komora,
gospodarskih društava, banaka, javnih ustanova, nevladinih organizacija, inspekcijskih
organa i drugih. Stoga se može reći kako je rasprava bila sveobuhvatna i  osigurala je učešće velikog broja pravnih i
fizičkih osoba. Sve prispjele primjedbe i kritike su razmatrane, te su u
velikoj mjeri i prihvaćene. Tako je dato 120 primjedbi od ukupno 181 članka,
koliko je Nacrt sadržavao, te su se sve primjedbe sugestije i prijedlozi
odnosili na jasniju formulaciju pojedinih odredbi koje donose poboljšanju
teksta u konačnici. Prihvaćene su mnoge primjedbe koje su korigirane i jasnije
precizirane, te su prihvaćeni zahtjevi 
da se odredbama Nacrta, koje reguliraju 
primjenu najpovoljnijeg prava, izbriše tekst koje je davao mogućnost da
se kolektivnim ugovorom utvrde nepovoljna prava od prava utvrđenim ovim
zakonom. U cilju bolje zaštite mladih radnika koji se po prvi put zapošljavaju
u svojstvu pripravnika, prihvaćen je prijedlog da se poslodavac  i pripravnik mogu dogovoriti o većem iznosu
plaće od iznosa utvrđenog u članku 32. stavak 3. Zakona. Prihvaćena je također
sugestija da se radi mogućih zloupotreba pojam volonterskog rada izostavi iz
Zakona, a da se umjesto toga predvidi mogućnost stručnog usavršavanja za rad
bez zasnivanja radnog odnosa. (članak 34.)

Na zahtjev Crvenog križa BiH prihvaćen je prijedlog da se
dobrovoljnim davaocima krvi utvrdi pravo na najmanje jedan dan plaćenog
odsustva za svako darivanje krvi, a prema važećim propisima iz oblasti
zdravstva te medicinskoj doktrini, dobrovoljnio davanje krvi može se izvršiti
najviše dva puta godišnje.

Ponovno je uvedeno pravo radnika da odbije da radi ako mu izravno
prijeti opasnost po život i zdravlje, upravo zbog toga što nisu provedene mjere
zaštite na radu i pravo na naknadu plaće kao da je radio. Ova mjera je u
suglasnosti sa Okvirnom direktivom broj 89/391/EEZ o uvođenju mjera za
poboljšanje sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu i članom Konvencije
broj 155. o zaštiti na radu i radnoj sredini Međunarodne organizacije rada.
Zaštita maloljetnika usklađena je sa odredbama revidirane Europske socijalne
povelje, a što je bila obaveza Bosne i Hercegovine nakon što je ratificirala
spomenutu povelju. Kod otkazivanja ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih
ili organizacijskih razloga, novim stavkom 3. članka 95. propisana je obaveza
poslodavca da ponudi uposlenje onim radnicima kojima je otkazao ugovor o radu,
ukoliko u razdoblju od jedne godine namjerava zaposliti radnike na istim radnim
mjestima. Na ovaj način su već zaštićeni radnici iz članka 108. i 109. ovog Zakona,
odnosno u slučaju otkaza ugovora za najmanje 5 radnika, pa je na ovaj način
osigurana jednakost radnika u istoj pravnoj situaciji.

Ovo su samo neki primjeri, gdje se nastojalo usavršiti ovaj
Nacrt zakona o radu, a to sve u skladu i duhu Europske unije s kojom Bosna i
Hercegovina mora uskladiti svoje zakonodavstvo. Ovaj Prijedlog Zakona o radu se
razmatra na Ekonomsko-socijalnom vijeću u Sarajevu.

                                                                                Ured
za odnose s javnošću

Vlada FBiH potvrdila Prijedlog Zakona o radu