Ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH Vesko Drljača je imenovan
krajem oktobra 2015. godine, kao jedan od četiri ministar koji su imenovani
ispred Saveza za bolju budućnost BiH nakon što se Demokratska fronta povukla.
Ministar je zadovoljan
što su za njegovog mandata doneseni propisi koji čine suštinu
reformske agende (Zakon o radu i Zakon o PIO), te pokrenut socijalni dijalog za
koji kaže da je imao i određene krizne periode.

– Bez socijalnog dijaloga i konsenzusa sindikata,
poslodavaca i vlasti teško je provesti reformske aktivnosti – naglasio je u
izjavi za Fenu.

Značajan je i Projekt zapošljavanja koji radimo u suradnji
sa Svjetskom bankom, a koji treba da pomogne posebno mladima da se zaposle,
formiraju porodice, te da ovdje zajedno gradimo prosperitetniju budućnost
Smatra da je medijski nedovoljno afirmiran Zakon o jedinstvenom registru
korisnika gotovinskih naknada na koji se ne uplaćuju doprinosi, koji bi trebao
dati jasnu sliku ko su korisnici i koje naknade primaju.

– Uspostava registra treba da doprinese znatnoj uštedi
materijalnih davanja za iste kategorije ili preraspodjele dijela sredstava u
korist onih koji ispunjavaju potrebne uvjete – naglasio je. 

Podsjeća na činjenicu da je za njegovog mandata usvojen i
Zakon o hraniteljstvu FBiH kojim se djeci bez roditeljskog staranja, odraslim
bez porodične zaštite, te starim i nemoćnim osobama i osobama s invaliditetom
omogućava zbrinjavanje i zaštita u porodičnom okruženju.

Značajnim smatra i usvajanje Strategije za unaprjeđenje
prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH (2016-2021. godine).
Tim dokumentom je, kaže, utvrđen sveobuhvatan i sistematičan način brige o toj
osjetljivoj kategoriji osoba.

– Naravno da je Ministarstvo koordinator, ali svi mi kao
društvo trebamo pomoći da se (na što kvalitetniji način) uključe u redovne
aktivnosti (sport, kulturu i druge oblasti društvenog i javnog života) –
naglasio je.

Ministar Drljača nije zadovoljan zbog činjenice da nije
usvojen zakon o zaštiti porodice sa djecom. Pojašnjava da se radi o bitnom zakonu
koji afirmira porodicu kao osnovu društva i moralnog odgoja novih generacija i
predstavlja zalog za bolju budućnost.

– Meni lično nije prihvatljivo obrazloženje da je na
Parlamentu FBiH već više zakona koji iziskuju dodatna finansijska sredstava te
da bi usvajanje takvih zakona moglo ugroziti finansijsku stabilnost Federacije
BiH – kaže ministar Drljača.

Na Parlamentu je, kaže ministar, i veći broj prijedloga
propisa zakona o zaštiti na radu (koji treba da unaprijedi sistem zaštite
radnika u skladu s novim tehnologijama) i zakon o mirnom rješavanju radnih
sporova koji treba da rastereti sud od dugotrajnih sporova, ostvari materijalne
uštede, gradi povjerenje poslodavaca i sindikata, a i strani investitori su
zainteresirani za donošenje tog zakona.

Osvrćući se na aktivnosti za mandata na izmaku ministar
Drljača istaknuo je i Zakon o radu kojim se ‘na bitno drugačiji način uređuje
oblast radnog prava radi povećanja fleksibilnosti radnih uvjeta u smislu
reforme tržišta rada’.

– Tako su predviđene nove obaveze poslodavaca s ciljem
suzbijanja i smanjenja rada “na crno”, utvrđena mogućnost rada izvan prostorija
poslodavca što ranije nije bilo predviđeno, uređen radno-pravni status
direktora, odnosno poslovodnog organa kod poslodavca na način da direktor ne
mora obavezno biti u radnom odnosu, trajanje godišnjeg odmora povećano je za
sve radnike s minimalno 18 na 20 radnih dana – kazao je. Dodaje da je tim
zakonom prvi put regulirano pitanje reprezentativnosti sindikata i udruženja
poslodavaca.

Podsjetio je i na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
radu koji, kaže, još nije stupio na snagu. Cilj Zakona je poboljšanje poslovnog
ambijenta u Federaciji BiH, efikasnija zaštita prava radnika, poboljšanje
procesa kolektivnog  pregovaranja. 

Izdvojio je odredbu kojom je propisano da se radni odnos u
zavodima, agencijama, direkcijama, javnim ustanovama i preduzećima čiji je
osnivač ili većinski vlasnik Federacija BiH zasniva na osnovu zaključenog
ugovora o radu, a nakon provedenog javnog oglasa.

– Ta odredba predstavlja značajan iskorak u
transparentnosti i pravičnosti u zapošljavanju – istaknuo je. 

• Uredba
  o izmjenama i dopunama Uredbe o Agencijama za posredovanje u zapošljavanju –
  analize su pokazale da postojeća Uredba nije ispunila svrhu svog donošenja –
  unaprijeđenja segmenta zapošljavanje. Naime, agencije se nisu bavile poslovima
  posredovanja u zapošljavanju, već su posredovale u angažmanu studenata kod
  poslodavca na pomoćnim poslovima ili čak iznajmljivanjem radne snage.
  Definisano je posredovanje u zapošljavanju kao radnje i mjere poduzete u cilju
  povezivanja nezaposlenih lica koja traže posao ili promjenu posla, sa
  poslodavcem kojem je potreban zaposlenik u cilju zaključivanja ugovora o radu.
  Ministarstvu su data šira ovlaštenja vezano za izdavanje i ukidanje dozvola za
  rad. Pri Ministarstvu je uspostavljen i registar ovlaštenih agencija.

• Umjesto
  68 registrovanih i ovlaštenih agencija za posredovanje u zapošljavanju i sada
  je registrovano 15 agencija. Očekujemo da će, nakraju kompletne revizije broj registrovanih
  agencija biti manji – istaknuo je.

  Podsjeća ministar Drljača da je u suradnji sa Svjetskom
  bankom pokrenut Projekt podrške zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.
  Ministarstvo je koordinator projekta, a provodi se putem Federalnog zavoda za zapošljavanje
  i kantonalnih službi za zapošljavanje.

  – Ukupna vrijednost projekta za Federaciju Bosne i
  Hercegovine je 108 miliona KM. U naredne četiri godine planirano je da putem
  projekta bude zaposleno 23.000 ljudi. Ciljane grupe mladi, dugoročno nezaposleni,
  osobe s niskim kvalifikacijama, osobe u dobi od 40 godina, socijalno ugrožene
  osobe. Posebna pažnja posvetiti će se zastupljenosti žena u projektima. Ovo je
  konkretna mjera koja treba doprinijeti masovnijem zapošljavanju u Federaciji
  BiH – naglasio je.

  Među dokumentima dostavljenim Parlamentu Federacije BiH na
  usvajanje izdvojio je Prijedlog Zakona o zaštiti na radu. Postojeći zakon donijet je 1990. i
  potrebno ga je uskladiti s važećim društveno-ekonomskim odnosima i međunarodnim
  standardima u toj oblasti. 

  Cilj zakona je da se poboljša sigurnost i zdravstvena
  zaštita na radu, radi sprječavanja povreda na radu, profesionalnih
  oboljenja  i drugih oboljenja  u vezi rada, zaštita rad okoline.

  Za reformu penzijsko-invalidskog sistema kaže da je bila
  neophodna ‘obzirom da je raniji penzioni sistem bio neodrživ radi odnosa broja
  zaposlenih i broja penzionera, te loših demografskih projekcija odnosno
  starenja stanovništva’.

  – Uspjeli smo finansijski stabilizirati Federalni zavod
  PIO, smanjen je dug Vlade FBiH prema Federalnom zavodu PIO sa 180 miliona KM
  (2014 godine) na 30 miliona KM, penzije se blagovremeno i redovno isplaćuju.
  Zakonom o PIO definirali smo policijske službenike kao posebnu kategoriju radi
  specifičnih poslova koje obavljaju i time omogućili da stječu pravo na penziju
  pod povoljnijim uvjetima – podsjetio je.

  Zakonom je, kaže, utvrđen transparentan i pravičniji način
  utvrđivanja visine penzije, u zavisnosti od dužine radnog staža i uplaćenih
  doprinosa kroz tzv „bod-sistem“, umjesto sistema isplatnog koeficijenta. Uveden
  je trezorski sistem poslovanja, zaštićene najniže i zagarantirane penzije, te
  proširen obim prava iz PIO-a.

  – Zakon je propisao redovno godišnje povećanje penzija po
  unaprijed utvrđenim kriterijima što ranijim propisom nije bilo predviđeno –
  istaknuo je.

  U toku 2018 godine, povećane su penzije u tri navrata i to:

  1. Penzionerima koji su ostvarili pravo na penziju do
  31.7.1998. godine penzija je povećana 10%, a penzionerima koji su ostvarili
  pravo na penziju do 31.12.2007godine povećana je 5%.

  2. Akontivno su povećane penzije, svim penzionerima, osim
  penzionera sa najvišim iznosom, u visini od 3,5 %.

  3. Vanredno je povećan iznosa najnižih penzija za 3,1 %,
  počev od obračuna penzija za mjesec maj 2018.

  Trenutno u Federaciji BiH ima 413.000 penzionera. Najniži
  iznos penzije je povećan na 348 KM, a zagarantovana na 450 KM.

  U oblasti reforma socijalne politike ističe, među ostalim,
  Strategiju za poboljšanje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH
  2016-2021. godine.

  – Tom strategijom utvrđena je obaveza za devet federalnih
  ministarstava (rada i socijalne politike, pravde, finansija, prometa i
  komunikacija, za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata,
  zdravstva, obrazovanja i nauke, kulture i sporta  i prostornog uređenja) da otvore budžetski
  kod za finansiranje potreba osoba s invaliditetom i poduzmu konkretne mjere
  utvrđene Strategijom, iz nadležnosti tih ministarstava. Uspostavljeno je i
  koordinaciono tijelo Vlade Federacije BiH koje prati implementaciju Strategije
  i o tome redovno informira Vladu FBiH – naglasio je. 

  Ministar podsjeća da je Ministarstvo koordinator i
  aktivnosti za podršku osobama s invaliditetom.

  – Zakon o jedinstvenom registru naknada na koji se ne
  plaćaju doprinosi treba da objedini postojeće evidencije socijalnih davanja
  koje se vrše pri ovom ministarstvu, Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i
  invalida odbrambeno-oslobodilčkog rata, kantonalnim i lokalnim nivoima vlasti u
  Federaciji BiH. Potom će nadležni organi utvrditi ko su bespravni korisnici
  istih materijalnih davanja, što može dovesti do značajne uštede novčanih
  sredstava ili preraspodjele sredstava korisnicima koji za to imaju zakonska
  prava – kaže. Precizira da su ti podaci bitni i za izradu strateških dokumenata
  Federacije BiH.

  Među aktivnostima za mandata koji je na izmaku ministar
  Drljača izdvaja i jedinstvenu listu invaliditeta kojom se ‘prvi put vrši ocjena
  zdravstvenog stanja za sve osobe s invaliditetom po istim načelima i
  principima, bez obzira na uzrok nastanka (ratni vojni invalidi, neratni
  invalidi, civilne žrtve rata)’.

  – U postupku je usvajanje novog pravilnika o kriterijima i
  postupak medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja – kaže on.

  Naglašava da su osigurana sredstva za redovne isplate za 44.000
  osoba sa neratnim invaliditetom u godišnjem iznosu od 141 miliona KM  i 10.000 civilnih žrtava rata u iznosu 27
  miliona KM.

Ministar Vesko Drljača naglasio je i to da se
neratni invalidi finansiraju iz federalnog budžeta, a civilni invalidi rata u omjerima
( 70 % iz federalnog budžeta , a 30% iz kantonalnih budžeta).

DONIJELI SMO PROPISE KOJI ČINE SUŠTINU REFORMSKE AGENDE