Zastupnički dom Parlamenta FBiH sinoć je jednoglasno usvojio Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH za sedmogodišnje strateško razdoblje, a do njenog konačnog usvajanja ostalo je još potvrđivanje na Domu naroda Parlamenta FBiH.

Federacija Bosne i Hercegovine suočava se kao i veći dio regije, s nepostojanjem kvalitetnih programskih politika zapošljavanja, kao i sve većim odlivom kvalitetne radne snage na međunarodna tržišta rada, što je dugoročno gledajući problem, posebno ako se uzmu u obzir i negativni demografsko – populacioni trendovi, odnosno kako prognoziraju stručnjaci, očekivane promjene u strukturi stanovništva koje previđaju povećanje udjela stanovništva starije životne dobi za nekih 75%, a istovremeno, predviđa se da će broj radno sposobnog stanovništva biti prepolovljen.

Uz povećanu emigraciju mladog, kvalificiranog stanovništva, gdje je prema izvještajima sektora civilnog društva, oko 5% ukupnog stanovništva napustilo zemlju u proteklih nekoliko godina i ubrzano starenje stanovništva obzirom da je 15% ukupnog stanovništva u dobi iznad 65 godina, za cjelokupno društvo očekuju se dugoročne i dalekosežne posljedice. Očekuje se povećanje omjera ovisnosti (djece i starijih osoba o radno sposobnoj populaciji), čime će se na radno sposobno stanovništvo staviti ekonomski teret pokrića troškova javnih usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, uključujući i penzije.

Ovisno o ekonomskim faktorima, uprkos svemu, otvaraju se mogućnosti zapošljavanja, a kako bi se politike zapošljavanja usmjerile u pravom pravcu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada i drugim partnerima pripremilo sedmogodišnju Strategiju zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine koja je sinoć usvojena na sjednici Zastupničkog doma.

Strategija zapošljavanja sastoji se iz tri dijela. U prvom dijelu analizirana je situacija na tržištu rada u Federaciji BiH, u drugom dijelu  utvrđene su politike usmjerene na saniranje izazova u sferi zapošljavanja, dok su u posljednjem dijelu predstavljeni operativni aspekti koji se tiču implementacije politike zapošljavanja.

Strategija zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2023 – 2030) kroz četiri strateška cilja nastoji doprinijeti povećanju lične zapošljivosti, razvijanju i unaprjeđenju usklađenosti vještina sa zahtjevima tržišta rada, promociji kapaciteta preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta, osiguranju  uključivanja na tržište rada teško zapošljivih kategorija kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada, te osnaživanju upravljanja tržištem rada i povećanju kapaciteta za provođenje politika.

Strategija, između ostalog, prepoznaje Garanciju za mlade kao potpuno novi model zapošljavanja mladih koji izlaze iz sistema obrazovanja i onih koji su ostali bez zaposlenja. Garancija za mlade garantuje pronalazak posla u roku od četiri mjeseca od prijave na evidenciju nezaposlenih i kao takva je mehanizam kojim ćemo, nadam se, zaustaviti odlazak mladih iz ove zemlje.

„Mladi koji uđu u proces Garancije za mlade imaju jednu od četiri mogućnosti i to: zapošljavanje, kontinuirano osposobljavanje, praksu ili pripravnički staž.

Pilotiranje Garancije za mlade već je počelo, a za pilot općine izabrali smo manje sredine, Visoko i Čitluk. Nakon pilotiranja koje je osnovni uvjet za pripremu Plana implementacije Garancije za mlade, implementacija Garancije za mlade kao novog modela zapošljavanja proširit će se na sve sredine u Bosni i Hercegovini“, izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Naglasio je i da je cilj Garancije za mlade smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih.

„Njenim provođenjem, države članice i kandidatkinje za članstvo u EU obavezuju se da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja“, dodao je ministar.

Kazao je i da Strategija zapošljavanja prepoznaje i ekonomiju brige koja je model kojim se na tržištu rada nastoji prepoznati neplaćene usluge koje uglavnom obavljaju žene koje prema dostupnim istraživanjima uzimaju veći udjel u procentu nezaposlenih, i to u kategoriji teže zapošljivih osoba.

„Osim navedenog, moram dodati i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih koji je također prepoznat u Strategiji, a upravo ovim zakonom nastojat ćemo napraviti reformu zavoda i službi za zapošljavanje i razdvajanje evidencija aktivnih od pasivnih tražilaca posla. Sve zajedno trebalo bi u narednih sedam godina doprinijeti poboljšanju situacije na tržištu rada u Federaciji, a samim tim i u Bosni i Hercegovini“, zaključio je ministar.

Strategija zapošljavanja u FBIH je bogata sadržajima i sveobuhvatno povezuje sve aktivnosti iz oblasti zapošljavanja pokrenute u Ministarstvu za mandatni period do 2026. godine, kao i ukupno strateško razdoblje.